Ne gledam vesti, niti čitam novine.
Nemam pojma se tamo događa.
Ne znam imena političara,
ni televizijskih dvorskih luda.
Živim u nekom svom filmu,
kojem ljudi ne razumeju smisao.
Čak ni ne naslućuju žanr.
Davno sam prestao objašnjavati
boju svog glasa, visinu tona, smisao reči.
Ne bežim od toga
što ne znam šta se tamo događa.
Što je još zabavnije,
ne znam ni u meni šta se događa.
Ali, mnogo je dobro na trenutke.
Nemam ja pojma.
